Jupiter - veliki planet.
Još od izuma teleskopa pa sve do današnje moderne astronomije, Jupiter kao peti planet od Sunca nosi i titulu najvećeg u cijelom sustavu.
Postoji bezbroj zanimljivih činjenica o ovom gigantskom planetu koje mnogi ljudi nisu ni znali. Mislite da znate sve o Jupiteru? Razmislite još jednom.
1. Jupiter je ogroman
Nije tajna da je Jupiter najveća planeta Sunčevog sustava.
Riječ ogroman ne opisuje ga primjereno. Njegova masa je 318 puta veća od Zemlje. Ono što je nama zaista zanimljivo jest činjenica da ukoliko se Jupiter poveća, on bi se zapravo smanjio. Dodatna masa zapravo bi ga učinila gušćim, što bi uzrokovalo da se počne povlačiti u sebe. Astronomi procjenjuju da se poveća i za 4 puta, ostao bi isti.
2. Jupiter ne može postati zvijezda
Astronomi Jupiter nazivaju “neuspjelom zvijezdom”, ali to zapravo nije prikladan opis. Iako je istina da je, poput zvijezda, bogat vodikom i helijem, Jupiter nema ni približno dovoljno mase da u svojoj jezgri pokrene fuzijsku reakciju.
Da bi Jupiter pokrenuo proces nuklearne fuzije i postao zvijezda, trebat će mu više od 70 puta veća od trenutne mase.
3. Jupiter ima najbržu rotaciju od svih planeta
S obzirom na svoju veličinu i masu, sa sigurnošću možemo reći da se brzo kreće. Zapravo, brzinom rotacije od 12,6 km/s ili 45,300 km/h, Jupiteru je potrebno samo 10 sati da izvrši potpunu rotaciju oko svoje osi. Zato što se tako brzo vrti, planeta se malo spljoštila na polovima i ispucala na svom ekvatoru.
Ova brza rotacija također pomaže u stvaranju Jupiterovih moćnih magnetskih polja i doprinosi opasnom zračenju koje ga okružuje.
4. Oblaci na Jupiteru su samo 50 km debeli
Tako je, svi ti prekrasni vrtlozi i oluje koje vidite na Jupiteru debljine su samo oko 50 km. Napravljeni su od kristala amonijaka razbijenih u dvije oblačne palube.
Smatra se da su tamniji materijal spojevi dobiveni iz unutrašnjosti Jupitera, a zatim mijenjaju boju kada reagiraju sa sunčevom svjetlošću. Ispod tih oblaka, samo su vodik i helij.
5. Velika crvena mrlja već je neko vrijeme na Jupiteru
Velika crvena mrlja na Jupiteru jedno je od njegovih najpoznatijih obilježja. Nalazi se južno od njenog ekvatora, a mjeri se 24.000km u promjeru i 14.000km u visini. Kao takav, dovoljno je velik da sadrži dvije ili tri planete veličine Zemlje.
Veliku crvenu mrlju prvi je put identificirao 1665. talijanski astronom Giovanni Cassini. Do 20. stoljeća astronomi su počeli teoretizirati da je to bila oluja, koju je stvorila Jupiterova burna atmosfera. Te je teorije potvrdila misija Voyager 1, koja je u ožujku 1979. godine uočila veliku divovsku crvenu mrlju tijekom leta oko njega.
6. Jupiter ima svoje prstenove
Jupiter ima vlastite prstenaste sustave.
Sastoje se od tri glavna segmenta – unutarnjeg tora čestica poznatih kao halo, relativno svijetlog glavnoga prstena i vanjskog prstena.
Smatra se da su ovi prstenovi nastali od materijala koje su izbacili njihovi mjeseci kad ih je udario meteorit. Taj je materijal pao u orbitu oko Jupitera, zbog Jupiterove snažne gravitacije.
7. Jupiterovo magnetsko polje je 14 puta jače od zemaljskog
Kompasi bi stvarno djelovali na Jupiteru.
To je zato što ima najjače magnetsko polje u Sunčevom sustavu. Astronomi misle da magnetsko polje nastaje vrtložnim strujama – tj. vrtložnim pokretima vodećih materijala – unutar tekuće metalne vodikove jezgre.
Magnetosfera Jupitera odgovorna je i za intenzivne epizode radio emisije iz polarnih regija planete.
8. Jupiter ima 67 mjeseci
Jupiter ima 67 potvrđenih i imenovanih satelita. Međutim, procjenjuje se da ima čak oko 200 prirodnih satelita koji orbitiraju oko njega. Gotovo svi su u promjeru manje od 10 kilometara, a otkriveni su tek nakon 1975. godine, kada je na Jupiter stigao prvi svemirski brod.
Ima četiri glavna mjeseca, koji su zajedno poznati kao Galilejski Mjeseci.
To su, prema udaljenosti od Jupitera, Ioa, Europe, Ganymede i Callista.
9. Jupiter je svemirskim brodom bio posjećen 7 puta
Jupiter je prvo posjetio NASA-in svemirski brod Pioneer 10. u prosincu 1973., a potom Pioneer 11. u prosincu 1974. Tada su uslijedili letovi Voyager 1 i 2, oba 1979.
Nakon toga uslijedila je duga pauza, sve dok Ulysses nije stigao u veljači 1992., a zatim 1995. svemirska sonda Galileo. Na kraju New Horizons poletio je 2007. To je bila posljednja misija za let iznad Jupitera, ali sigurno neće biti posljednja.
10. Jupiter možete vidjeti vlastitim očima
Jupiter je treći najsvjetliji objekt Sunčevog sustava, nakon Venere i Mjeseca.
Vrlo je vjerojatno da ste vidjeli Jupiter na nebu i niste imali pojma.
Velike su šanse da ako gledate u zaista sjajnu zvijezdu na nebu, gledate u Jupiter. Uz neko ručno povećalo, mogli biste uočiti čak i male mrlje svjetlosti u orbiti oko njega, to su njegovi Galilejski mjeseci. Samo zamislite, vidjet ćete točno što je Galileo radio dok je “zurio” 1610. godine.
Obratite nam se s povjerenjem 🙂
Ne zaboravite pratiti nas na društvenim mrežama!
