Podatkovni centri koji pogone AI alate danas trose toliko energije da to mjerljivo podiže račune za struju u čitavim državama, ne samo u tehnološkim središtima. Za hrvatske tvrtke to znači skuplje cloud usluge i AI pretplate, dok rasprava o tome koliko je AI zaista krivac tek dobiva na intenzitetu.
Zašto se priča o potrošnji energije AI-ja sad pojačala
Do prije desetak godina rast potražnje za strujom u SAD-u bio je gotovo ravna linija. Od sredine 2000-ih potrošnja je stagnirala. Zgrade, uređaji i industrijski procesi iz godine u godinu postajali su učinkovitiji. Taj se trend promijenio onog trenutka kad su se pojavili veliki jezični modeli. Oni zahtijevaju sve veće grafičke kartice, veće podatkovne centre i jači sustav hlađenja oko sebe.
Cijena GPU-ova pala je 99 posto od 2006. do danas. Globalna računalna snaga porasla je 550 posto između 2010. i 2018., gotovo bez dodatnog rasta potrošnje energije. Taj se obrazac prekinuo s pojavom velikih AI modela. Svaki novi model traži više čipova, duže treniranje i više struje po upitu. Linija na grafu potrošnje energije prvi put u desetljeću i pol krenula je oštro gore.

Koliko energije stvarno troše podatkovni centri
U SAD-u podatkovni centri danas trose oko 4,4 posto ukupne električne energije, prema analizi objavljenoj na MIT Technology Review. Za usporedbu, 2018. godine taj je udio iznosio 1,9 posto. U šest američkih država centri već trose više od 10 posto lokalne struje. U Virginiji, gdje je gustoća podatkovnih centara najveća u svijetu, taj udio prelazi 25 posto.
Lawrence Berkeley National Laboratory procjenjuje da bi podatkovni centri do 2028. mogli dosegnuti 6 do 12 posto ukupne američke potrošnje struje. To je velik raspon, ali čak i donja granica predstavlja skok koji mreža nije planirala apsorbirati tako brzo.
Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi globalna potrošnja struje podatkovnih centara do kraja 2026. mogla premašiti 1.000 teravatsati. To je više od ukupne godišnje potrošnje Japana. Brojka uključuje sve podatkovne centre, ne samo one koji služe AI-ju, ali upravo AI opterećenje u toj potrošnji najbrže raste.
Što govore projekcije za sljedeće godine
Procjene se razlikuju ovisno o tome koju analitičku kuću pitate, ali smjer je kod svih isti. U tablici je pregled nekoliko neovisnih projekcija koje trenutno kolaju među energetskim analitičarima.
| Izvor | Projekcija | Razdoblje |
|---|---|---|
| Gartner | Rast globalne potražnje sa 104 na 132 gigavata | 2025. na 2026. |
| Statista (prognoze za sektor) | Rast globalne potrošnje struje u podatkovnim centrima iz godine u godinu | do 2028. |
| Lawrence Berkeley National Laboratory | 6 do 12 posto ukupne potrošnje struje u SAD-u | do 2028. |
| Goldman Sachs | Rast potražnje u SAD-u sa 31 na 66 gigavata | 2025. na 2027. |
Statistički pregledi ovog rasta, poput onih na Statisti, redovito se ažuriraju. Procjene se mijenjaju svaka tri do četiri mjeseca. To samo po sebi govori koliko je ovo područje još nestabilno za precizno predviđanje.

Je li to stvarno problem ili politička tema
Koliko je ovo doista problem, a koliko politička tema, ovisi o tome koga pitate. Anketa Reuters/Ipsos iz lipnja 2026. pokazala je da 77 posto Amerikanaca brine da će AI poskupjeti struju. Čak 57 posto protivi se izgradnji podatkovnog centra u svojoj blizini. U isto vrijeme, anketa Center Square iz ožujka 2026. pokazala je nešto drugo. Samo 15 posto glasača krivi AI podatkovne centre za rast računa, a većina krivi opću inflaciju ili dobit energetskih tvrtki.
Obje strane imaju dio istine. Potražnja raste, to pokazuju brojke iz prethodnog poglavlja. Ali to ne znači automatski da je baš vaš račun za struju skuplji zbog AI-ja u vašem gradu. Lokalna mreža, izvori energije i regulacija igraju veliku ulogu. Tvrdnja da je AI krivac za sve prečesto je pojednostavljenje koje ne drži vodu u svakom slučaju.
Što to znači za tvrtke u Hrvatskoj
Hrvatska nema podatkovne centre veličine onih u Virginiji ili Teksasu. Rast cijene energenata na razini EU osjeća se, ipak, i ovdje. Veliki davatelji cloud usluga koje koriste AI module u zadnjih godinu dana nekoliko su puta pravdali povećanje cijena. Razlog je rast troškova infrastrukture. Dio tog troška je upravo struja koju trose njihovi podatkovni centri.
U agenciji to gledamo ovako: tvrtka koja uvodi AI alat u svakodnevni rad mora računati na rast pretplate. Razlog nije samo dodavanje novih značajki. Trošak stoji i iza svakog upita koji alat obradi. Kod klijenata s kojima radimo vidimo da trošak AI pretplata sve češće ulazi u godišnji budžet kao posebna stavka. Više nije sitan trošak koji se zanemaruje. To je promjena u odnosu na situaciju od prije dvije godine. Tada se AI alat često tretirao kao besplatan dodatak uz postojeći softver. Danas se dio tog troška otvoreno naziva imenom, i to je korak u pravom smjeru za planiranje budžeta.
Osobno mi je ta promjena zanimljiva. Prije nekoliko godina AI alate sam preporučivala bez previše razmišljanja o trošku. Danas je prvo pitanje klijenta gotovo uvijek koliko će nas to stajati za godinu dana, ne samo sutra.
Kako se pripremiti ako vaša tvrtka već koristi AI alate
- Pratite koliko AI upita stvarno koristite i za što, jer veći paket ne znači uvijek bolju iskorištenost.
- Provjerite postoji li jeftinija razina plana koja pokriva vaše stvarne potrebe, ne samo onu koju vam prodavač preporuči.
- Pitajte davatelja usluge otvara li cijenu infrastrukture ili samo licencu. Tu se krije razlika u budućim povećanjima.
- Ako AI koristite za marketing i sadržaj, provjerite isplati li se to u odnosu na trošak. Brzina izrade nije jedini kriterij koji broji.
Dobra polazna točka je pregled koji smo već pripremili u vodiču o AI optimizaciji. Tamo raspisujemo kako odvojiti alate koji donose stvarnu vrijednost od onih koji samo dodaju trošak bez mjerljivog učinka. Pogledajte i naš pregled usluga ako razmišljate o reorganizaciji AI budžeta.
Ako niste sigurni koliko vas AI alati stvarno koštaju u odnosu na ono što donose, javite nam se na besplatnu konzultaciju. Pogledat ćemo vašu trenutnu postavku. Reći ćemo iskreno gdje se AI isplati, a gdje je trenutno samo trošak.
Najčešća pitanja o AI-ju i potrošnji energije
Zašto AI troši toliko energije?
Veliki jezični modeli zahtijevaju tisuće GPU-ova koji rade neprekidno. Hlađenje tih sustava dodatno troši struju. Što je model veći i upit složeniji, veća je i potrošnja po odgovoru.
Hoće li AI poskupjeti račune za struju u Hrvatskoj?
Izravno, ne, bar ne u mjeri kao u SAD-u gdje su podatkovni centri gusto koncentrirani. Neizravno se učinak već osjeća, kroz rast cijene energije na razini EU i poskupljenje cloud usluga.
Koliko energije troši jedan upit u ChatGPT ili Gemini?
Tvrtke rijetko objavljuju točne brojke po upitu. Procjene se razlikuju i do deset puta, ovisno o metodologiji. Svaku konkretnu brojku koja kruži internetom vrijedi uzeti s rezervom. Za usporedbu je korisnije pratiti smjer rasta kroz vrijeme nego apsolutnu brojku jednog istraživanja.
Je li istina da podatkovni centri trose više vode nego energije?
Potrošnja vode za hlađenje stvarna je tema u određenim regijama. U javnoj raspravi se, ipak, često miješa s potrošnjom energije. To su dva povezana, ali odvojena problema.
Mogu li tvrtke smanjiti svoj AI trošak bez gašenja alata?
Mogu. Pomaže biranje manjeg modela za jednostavnije zadatke, ograničavanje broja korisnika s pristupom skupljim planovima i redovita revizija koji se alati stvarno koriste u praksi.
Naslovna slika: panumas nikhomkhai / Pexels
SEMrush certifikat