SEMrush certifikat
Osam američkih država – Iowa, Kansas, Arizona, Arkansas, Idaho, Montana, Nebraska i West Virginia – tužilo je OpenAI 14. listopada 2026. zbog navodno lažnog prikazivanja sigurnosti ChatGPT-a, posebno prema mladim korisnicima. OpenAI optužbe odbacuje i poziva na zajednička pravila za cijelu AI industriju.
Što se dogodilo 14. listopada
Prošle srijede, 14. listopada, osam državnih pravobranitelja u Americi podnijelo je odvojene tužbe protiv OpenAI-ja. Svaka tužba ide svojim pravnim putem. Razlog je ipak zajednički. Sve tvrde da je ChatGPT, unatoč javnim izjavama o sigurnosti, štetio korisnicima, a posebno maloljetnicima.
Iowa je predmet prijavila prema Zakonu o zaštiti potrošača od prijevare. Država traži kazne do 40.000 dolara po prekršaju, s dodatnim iznosima za prekršaje počinjene prema starijim korisnicima. Slične tužbe ranije su podnijele Florida, u lipnju, i Texas. Ovaj val tužbi zato nije prvi, ali je dosad najveći po broju država koje su se udružile.
Pravobranitelji iz svih osam država objavili su tužbe istog dana, što samo po sebi šalje poruku. Države s različitom političkom bojom – od konzervativnog Idaha do umjerenije Arizone – složile su se oko iste dijagnoze. Rijetko se događa da republikanski i demokratski pravobranitelji nastupe identično prema jednoj tehnološkoj tvrtki.
Tko tuži OpenAI i zašto
Optužbe se razlikuju u pojedinostima. Obrazac je ipak isti u svih osam slučajeva. Države tvrde da je OpenAI oblikovao ponašanje ChatGPT-a tako da bude ugodniji i angažiraniji prema korisniku, po cijeni sigurnosti. Arizona u svojoj tužbi ide korak dalje i navodi da chatbot tinejdžere odvraća od toga da osobne podatke podijele s roditeljima, vlastima ili prijateljima. Pregled po državama pokazuje gdje se tvrdnje najviše razlikuju.
| Država | Pravni temelj tužbe | Glavna tvrdnja |
|---|---|---|
| Iowa | Zakon o zaštiti potrošača od prijevare | Opasni savjeti o zdravlju i poticanje na samoozljeđivanje |
| Arizona | Zakon o zaštiti potrošača | Odvraćanje tinejdžera od traženja pomoći kod odraslih |
| Arkansas | Zaštita potrošača i javna opasnost | Zahtjev za ograničenje testiranja naprednijih modela do uvođenja nadzora |
| Kansas, Idaho, Montana, Nebraska, West Virginia | Zakoni o zaštiti potrošača | Lažno prikazivanje sigurnosti proizvoda korisnicima |
Novčane kazne koje države traže nisu dosuđene, nego samo zatražene. Nijedan od ovih postupaka dosad nije došao do presude. Sudski procesi ove vrste u praksi mogu trajati godinama. Tvrtke i korisnici za sada ostaju u neizvjesnosti.
Arkansas ide dalje od ostalih i traži privremenu obustavu testiranja napredniji, samostalno poboljšanih modela dok se ne uvede nezavisni nadzor. To je neobičan zahtjev za državnu tužbu, jer takve tužbe obično traže naknadu štete, a ne zastoj u razvoju proizvoda. Ako sud prihvati taj dio zahtjeva, presedan bi mogao utjecati i na druge tvrtke koje razvijaju slične modele.
Što OpenAI odgovara na optužbe
OpenAI (openai.com) tvrdi da verzija ChatGPT-a namijenjena tinejdžerima već ima zaštitne mjere. Te mjere trebaju smanjiti izlaganje sadržaju o samoozljeđivanju, nasilju, poremećajima hranjenja i eksplicitnom materijalu. Tvrtka je u izjavi za CNBC poručila da želi suradnju s državama. Cilj su pravila koja bi vrijedila za cijelu AI industriju, a ne samo za jednu tvrtku.
Drugim riječima, OpenAI ne priznaje krivnju. Ne odbija, ipak, ni razgovor o regulaciji. Tvrtka slično odgovara i na ranije tužbe iz Floride i Texasa. Tamo je naglasak bio na navodnom prikrivanju rizika korisnicima.
OpenAI se ovih mjeseci priprema i za izlazak na burzu, a to dodaje pritisak u drugom smjeru – investitori žele rast, regulatori žele dokaze o sigurnosti. Ta dva zahtjeva nisu uvijek usklađena.
Zašto se priča ne zadržava na SAD-u
Hrvatske tvrtke lako ovakve vijesti otpišu kao daleku američku priču. Same, ipak, imaju obveze koje su im puno bliže. EU AI Act od kolovoza 2026. nameće pravila transparentnosti za sustave koji razgovaraju s korisnicima. Do prosinca 2026. stiže rok i za oznaku sadržaja koji je generirala AI. Pisali smo detaljnije o obvezama koje AI Act donosi vlasnicima chatbota na webu i o tome treba li AI sadržaj posebno označiti.
Tužbe u Americi i europska regulacija rješavaju različit problem. Jedna traži odgovornost za štetu, druga traži transparentnost prema korisniku. Smjer je ipak isti. Korisnik mora znati s kim razgovara i što od te komunikacije može očekivati.
Hrvatsko tijelo nadležno za provedbu AI Acta tek se oprema za nadzor, pa se u praksi većina tvrtki za sada ravna prema vlastitoj procjeni rizika. To ne znači da obveze ne postoje. Znači samo da formalna provjera stiže kasnije nego bi se očekivalo.
Što provjeriti prije uvođenja AI chatbota u tvrtku
U agenciji to gledamo ovako. Tužbe iz Iowe i ostalih država dobro pokazuju što se dogodi kad proizvod obeća više nego što stvarno može podnijeti. Za poduzetnika koji razmišlja o AI chatbotu na webu ili u korisničkoj podršci, nekoliko pitanja vrijedi postaviti dobavljaču prije potpisa ugovora. Provjerili bismo to slično kao svaku drugu uslugu iz portfelja digitalnih usluga.
- Što chatbot radi kad ne zna odgovor – prizna li da ne zna, ili izmišlja uvjerljiv odgovor?
- Postoji li nadzor ili filter za osjetljive teme poput zdravlja, financija i sigurnosti djece?
- Gdje završavaju podaci iz razgovora, tko im pristupa i koliko se dugo čuvaju?
- Je li korisniku jasno naznačeno da razgovara s AI sustavom, u skladu s obvezama AI Acta?
Takve upite smo ovih mjeseci dobivali od nekoliko klijenata koji su razmišljali o chatbotu za webshop ili korisničku podršku. Najčešći problem nije bio tehnički. Problem je bio to što tvrtka unaprijed nije definirala granice. Chatbot smije obećati korisniku jedno, a mora prepustiti čovjeku drugo. Praksa pokazuje da je jeftinije postaviti te granice prije lansiranja. Popravljati ih nakon što korisnik dobije pogrešan savjet i podijeli snimku zaslona na društvenim mrežama izlazi puno skuplje.
Ima i druga strana te priče, manje dramatična, ali česta. Chatbot koji je presuzdržan i na svako pitanje odgovara uputom da se obratite ljudskom timu brzo gubi svrhu, pa korisnici odustaju i odu kod konkurencije. Ravnoteža između sigurnosti i korisnosti nije jednokratna odluka, nego nešto što se podešava kroz prve tjedne nakon lansiranja, uz stvarne razgovore korisnika kao povratnu informaciju.
Ako razmišljate o uvođenju AI chatbota, ili već imate jednog na webu i niste sigurni je li usklađen s pravilima i razumno siguran za korisnike, javite nam se za besplatnu konzultaciju. Prvi razgovor ništa ne košta. Prođemo kroz postavke i granice zajedno s vama.
Prije sljedeće nadogradnje chatbota, zatražite od dobavljača pismeno objašnjenje što se događa kad korisnik postavi pitanje izvan dopuštenih tema. Ako odgovor izostane ili je nejasan, to je znak da granice nisu postavljene, nego prepuštene slučaju. A to je upravo ono što sada pokušava popraviti osam američkih tužbi.
Izvori
Naslovna slika: Sora Shimazaki / Pexels
